Vrh Kamenjak nije samo stijena, nego dokaz da na Rabu planinarenje ima dušu

Kad netko spomene Rab, prvo što padne na pamet jesu pješčane plaže, bura koja nosi čaše s kavom po kafićima i cvjetna ljetna parada. Ali Rab ima i jednu sasvim drugu priču, onu koja se ne vidi s rive, nego se osjeti u listovima kad kreneš prema vrhu. Riječ je o Kamenjaku, najvišoj točki otoka, koja je ovih dana ušla u službeni popis Hrvatskih vrhova Hrvatskog planinarskog saveza. To nije samo geografska bilješka, nego priznanje za sve one koji su godinama gazili makiju i trnje da bi stigli do vrha i rekli: "E, ovo je moj otok."

Kamenjak je visok 408 metara, što ga ne čini baš alpskim divom, ali na otoku je svaki metar dragocjen. Smješten u južnom dijelu Raba, iznad mjesta Lopar, ovaj vrh nudi pogled koji vam niti jedan razgledni toranj ne može dati. S jedne strane vidite cijeli Kvarnerski zaljev, s druge strane Vir, Pag, a u vedrim danima čak i Velebit kao da je na dohvat ruke. Ono što Kamenjak čini posebnim nije visina, nego osjećaj da ste na mjestu gdje se more i nebo spajaju u jednu plavu točku bez kraja.

Hrvatski planinarski savez nedavno je objavio prošireni popis Hrvatskih vrhova, a Kamenjak je ušao u društvo koje broji preko stotinu lokacija diljem zemlje. Ovo nije puka formalnost, nego signal da otoci nisu samo za kupače i sunčane ležaljke, nego i za one koji vole hodati. Dok na kontinentu planinari imaju staze poput Premužićeve ili Medvednice, na otocima je situacija često divlja, neoznačena i prepuštena snalažljivosti. Zato je ovaj potez HPS-a važan – daje pečat kvalitete i potiče lokalne zajednice da ulažu u infrastrukturu.

Put do Kamenjaka nije za one koji traže asfalt i stepenice. Počinje iz Lopara, prolazi kroz maslinike i suhozide koji svjedoče o generacijama ljudi koji su na ovom kamenu uspjeli izgraditi život. Staza je mjestimično strma, makija vas grebe po nogama, a ljeti sunce prži bez milosti. Ali nagrada je neprocjenjiva: na vrhu vas dočeka ploča s imenom i visinom, a ispod nje stijena koja je stara milijunima godina. To je mjesto gdje shvatite da je Rab puno više od pijeska i koktela – on je geološka priča ispisana u vapnencu i borovima.

Ono što Kamenjak izdvaja od drugih vrhova na Kvarneru jest njegova tišina. Dok su na Krku vrhovi poput Obzove ili Veli vrh često puni izletnika, Kamenjak je još uvijek malo divlji, malo zaboravljen. Nema planinarskih domova, nema suvenira, nema signala mobitela na svakom koraku. I to je upravo ono što mu daje šarm. U svijetu gdje je sve organizirano i komercijalizirano, Kamenjak nudi bijeg u autentičnost. To je mjesto gdje možete sjediti na stijeni, gledati valove i razmišljati o tome kako je netko prije stotinu godina ovuda gonio ovce i nosio drva za zimu.

Ova vijest dolazi u trenutku kada Hrvatska sve više ulaže u planinarsku infrastrukturu, ali i kada se turizam na otocima pokušava okrenuti od masovnog prema održivom. Rab ima sve predispozicije da postane destinacija za planinare: blage zime, duge jeseni i proljeća, te more koje vas hladi nakon napornog uspona. Kamenjak na popisu Hrvatskih vrhova mogao bi biti kapija za daljnji razvoj staza, oznaka i edukativnih tabli, što bi lokalnoj ekonomiji dalo novu dimenziju. Ne morate biti atletski tip da biste uživali u ovom vrhu – dovoljno je imati dobre tenisice i želju da vidite otok iz drugog kuta.

Na kraju, Kamenjak nije samo vrh na karti. On je simbol onoga što Rab nudi onima koji su spremni odmaknuti se od šlapa i ležaljke. Dok na otoku cvjeta noćni život i restorani s fritulama, na Kamenjaku vlada mir koji se ne može kupiti. I zato, sljedeći put kad netko kaže da je Rab dosadan, pošaljite ga na Kamenjak. Neka prođe kroz makiju, neka se oznoji i neka na vrhu shvati da je otok mnogo veći nego što se čini s brodske rive. Planinarski savez je prepoznao tu vrijednost – sada je red na nama da je iskoristimo.

Izvor: news.google.com